Pitanja
Zašto je Sinjajevina ugrožena?
Vlada Crne Gore je u septembru 2019. godine usvojila odluku o uspostavljanju vojnog poligona na Sinjajevini, u potpunosti ignorišući proteste mještana. Vlada na čelu sa Duškom Markovićem i tadašnjim ministrom odbrane Predragom Boškovićem ignorisal je i peticiju koju je potpisalo preko 3.300 građana, a koji su tražili da se Sinjajevina proglasi za regionalni park prirode, a nikako za vojni poligon. Zbog namjere Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore da Sinjajevinu koristi kao vojni poligon, do sada nije završena zakonska procedura uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra na području Sinjajevine, a u skladu sa Prostornim planom Crne Gore do 2020. godine.
Gdje se nalazi Sinjajevina?
Sinjajevina se nalazi u središnjem planinskom i najvišem dijelu Crne Gore. U širem smislu predstavlja dio visokoplaninskog masiva Durmitora i Sinjajevine, koji se proteže u dinarskom smjeru u dužini od 85 km. Dužina Sinjajevine je oko 40 km dok je najveća širina 15 km. Sa ovim dimenzijama Sinjajevina predstavlja i najprostraniju crnogorsku planinu sa površinom od oko 450 km2. Osim toga, Sinjajevina je najveća krečnjačka zaravan–površ u Crnoj Gori sa prosječnom visinom od oko 1600 mnm, a zajedno sa Durmitorom predstavlja najveću morfološku jedinicu sjevero-zapadne Crne Gore
Kako mogu da se pridružim i pomognem?
Podržite naše proteste, peticije i rad. O našim aktivnostima možete se informisati na društvenim mrežama i medijim. Pozivamo vas da na svakom mjestu budete naš glas, ali i glas razumaovog društva,koji će reći da Sinjajevina ne smije biti vojni poligon, već isključivo poljoprivredno i turističko dobro.
Koliko ljudi živi ili gravitira prema Sinjajevini?
U seoskim naseljima koja se nalaze na Sinjajevini, u zadnjih 50 godina se broj smanjio sa 8.521 u 1961 na 4678 stanovnika u 2011. Nezvanične su procjene da na Sinjajevini u ljetnjem periodu živi do 250 porodica.
Biljne vrste prisutne na Sinjajevini?
Prisutno je oko 1300 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka i to 56 vrsta vaskularne flore ne prelazi granice Balkanskog poluostrva, 40 vrsta ima nacionalni status zaštite, 18 se nalazi na CITES konvenciji, dok se dva taksona nalaze na Habitat Direktivi, a jedan na Bernskoj Konvenciji.
Životinjske vrste prisutne na Sinjajevini?
U pitanju su 43 vrste sisara, 15 vrsta je zaštićeno zakonom u Crnoj Gori (strogo zaštićene vrste), 24 vrste su prisutne na dodacima Bernske konvencije, 16 vrsta na dodacima Habitatne Direktive, 3 vrste na dodacima CITES Konvencije, 14 vrsta slijepih miševa prisutno na Eurobats-u.
Koliko vrsta ptica ima na Sinjajevini?
Kontantovano je 85 vrsta ptica, međutim postoji vjerovatnoća da se još 77 vrsta može registrovati na planini. Od navedenog broja konstatovanih i očekivanih vrsta ptica (ukupno 161 vrsta), 141 vrsta zaštićena je nacionalnim zakonom (strogo zaštićena vrsta), 15 vrsta je zaštićeno lovostajem, dok 77 vrsta ima određeni međunarodni status zaštite - nalaze se na dodacima EU Ptičje direktive (BD).
Kulturna baština na Sinjajevini?
U pitanju je 18 kulturnih dobara i spomen-obilježja sa statusom kulturnog dobra koji nalaze se unutar predloženih granica područja istraživanja Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.
Koliku površinu zauzimaju pašnjaci na Sinjajevini?
Površina pašnjaka je 120.000 ha, na kojem se može napasati do 200000 ovaca i 10000 goveda.
Ko čini građansku inicijativu "SAČUVAJMO SINJAJEVINU" (GISS)?
Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu okuplja lokalne stočarske zajednice sa Sinjajevine i druge građane Crne Gore kojima je stalo do zaštite ekoloških potencijala naše države.
Koji su ciljevi građanske inicijative "SAČUVAJMO SINJAJEVINU" (GISS)?
Ono što je istrajni i minimalni zahtjev lokalnih zajednica i drugih građana Crne Gore (zahtjev koji je masovno podržan kako u zemlji tako i u inostranstvu, i ta podrška iz dana u dan nezaustavljivo raste), jeste da se zvanično ukine odluka Vlade Crne Gore o uspostavljanju vojnog poligona na Sinjajevini donesena u septembru 2019. godine. Nasuprot njoj, velika većina želi da Sinjajevina postane zaštićeno područje u čijem će kreiranju i upravljanju aktivno biti uključeni stanovnici lokalnih zajednica - stočari, katunjani i stanovnici sela pod Sinjajevinom.
