Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajejevinu prinuđena je da reaguje na najnovije saopštenje Ministarstva odbrane Crne Gore (MO) povodom vojnog poligona na Sinjajevini. Naime, radni tim MO i Vojske Crne Gore ugostio je tim britanskih stručnjaka odgovornih za upravljanje i očuvanje Salisbury Plain-a, zaštićenog područja koje se koriste kao vojni poligon u Velikoj Britaniji. Cilj njihove posjete, kako se u saopštenju kaže, bila je razmjena iskustava, dobijanje korisnih savjeta i sugestija, sa posebnim naglaskom na civilno-vojnu saradnju.

Ovo kratko saopštenje MO čak sadrži reagovanje i komentare njene ekselencije, ambasadorke Velike Britanije Karen Medoks sa kojom se možemo složiti samo utoliko da je Sinjajevina lijepa i da je netaknuta priroda. Međutim, njen pokušaj da povuče paralelu između Salisbury Plain-a i Sinjajevine predstavlja potpun nedostatak razumijevanja ovog pitanja jer očigledno ne vlada materijom. Naime, konstatacija da je u očuvanju Salisbury Plain-a ključni faktor bilo upravo to što se ovo područje već dugo vremena koristi za vojne vježbe, ne može se ni u kom slučaju primijeniti na Sinjajevinu, a laičku javnost dovodi u zabludu. U Velikoj Britaniji, zemlji gdje su industrijalizacija i urbanizacija gotovo potpuno uništili divlji svijet, shvatljivo je da je zabrana pristupa ljudima na prostoru Salisbury Plain-a gdje se dugo vremena sprovode vojne vježbe dovela do izvjesnog obnavljanja živog svijeta. Nasuprot ovome, crnogorske planine, a naročito Sinjajevina, ostale su gotovo netaknute procesima urbanizacije i hiperkapitalističke ekspanzije, a biodiverzitet i bogatstvo ovog ekosistema direktan su rezultat održivog prisustva ljudi tj. stočarskih zajednica koje su najbolji i jedini garant njegove zaštite i očuvanja. Ovo potvrđuju brojna naučna istraživanja širom svijeta, a na osnovu njih Evropska unija zasniva svoju politiku subvencionisanja ekstezivnog stočarstva u planinskim predjelima. Zar je razumno da uništimo dragulj prirode i života koji EU namjerava da zaštiti i koja bi finansirala njene stočarske zajednice da nastave sa svojim tradicionalnim aktivnostima čim se Crna Gora pridruži Uniji? Treba li dozvoliti zagađenje vode u široj regiji budući da snjegovi Sinjajevine predstavljaju rezervoar vode koji napaja stotine izvora, ali i dvije grandiozne rijeke Crne Gore – Taru u Moraču – koje pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu?

Crna Gora je mala zemlja (teritorijalno 17,6 puta manja od Velike Britanije) koja nema taj luksuz da 120 kvadratnih kilometara jedinstvenog planinskog pašnjaka u Evropi pretvori u vježbovno-strelišni poligon, te da zanemari svoje građane i da ih liši njihovih vjekovnih ognjišta. Naprotiv, dužnost države je da beskompromisno štiti prirodu i predano radi na obnavljanju stočnog fonda na Sinjajevini, našem glavnom stočarskom resursu i garantu opstanka i zdrave budućnosti cijelog naroda Crne Gore.

Iskustvo britanskih stručnjaka, koliko god bilo vrijedno za područje već postojećeg vojnog poligona na Salisbury Plain-u, ne može se primijeniti na Sinjajevinu, osim na način da se javnost dovede u zabludu da iza odluke o uspostavljanju vojnog poligona stoji „nauka“. Ove stručnjake šalje Ministarstvo odbrane jedne od vodećih članica NATO saveza i oni se nikako ne mogu smatrati nezavisnim i nepristrasnim glasom nauke. Zar Crna Gora nema sopstvenu intelektualnu snagu i dostojanstvo da upravlja sopstvenim resursima? Zašto se zaobilaze domaća i nezavisna međunarodna naučna zajednica? Primjeri Larzaka u Francuskoj i parka prirode Dolomiti d'Ampezzo u Italiji gdje su naučna istraživanja i demokratski procesi zaštitili dragocjenu prirodu i ljude i onemogućili devastaciju tih područja njihovim pretvaranjem u vojne poligone, adekvatniji su primjeri koje treba uporediti sa Sinjejevinom. U svijetlu ovog najnovijeg pokušaja MO Crne Gore u saradnji sa britanskim stručnjacima da po svaku cijenu implementira odluku o vojnom poligonu na Sinjajevini prije nego što bi ona mogla biti ukinuta, ne možemo da se ne prisjetimo izjava i ubjeđivanja bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića i drugih vojnih zvaničnika da je u pitanju poligon samo za crnogorsku vojsku.

Podsjećamo takođe da je u junu ove godine Agencija za zaštitu prirode i životne sredine uputila dopise opštinama koje dijele Sinjajevinu da pokrenu postupak proglašenja Sinjajevine parkom prirode na osnovu naučne studije koja je nakon 35 mjeseci rada završena još 2016. god, da bi potom bila skrajnuta u fioku. Ovu studiju vrijednu 300.000 eur sa dvije trećine sredstava finansirala je EU. Kako to da se ne čuje glas EU poslednji put izrečen 23. juna ove godine u Izvještaju Evropskog parlamenta o napretku Crne Gore, a u kome se decidno iznosi razočarenje da uprkos početnom napretrku pitanje Sinjajevine još uvijek nije riješeno? Umjesto toga, novi ministar odbrane je 4. jula, a po povratku sa samita NATO saveza u Madridu, izjavio da ministarstvo i Vojska Crne Gore pripremaju vojne vježbe na Sinjajevini. Kako to da se čuje glas Velike Britanije koja je napustila Evropsku uniju, a da se ignorišu preporuke i zakoni Evropske unije sa kojom smo u pristupnim pregovorima? Zašto se zaboravlja Ustav Crne Gore, Arhuska konvencija, Bernska konvencija, Emerald mreža i Natura 2000? Gdje su demokratski principi i učešće građana u odlučivanju o vitalnim životnim pitanjima?

Na nedavnom sastanku u Vladi Crne Gore, predstavnici GI Sačuvajmo Sinjajevinu, koja okuplja stočare sa Sinjajevine i druge brojne građane Crne Gore i svijeta, predali su Vladi peticiju sa više od 22.000 potpisa kojom se zahtijeva hitno ukidanje odluke o Vojnom poligonu i proglašenje Sinjajevine za zaštićeno područje u čijem će upravljanju učestvovati lokalne stočarske zajednice. Tom prilokom dobili smo uvjeravanja da i premijer i Vlada jasno stoje na stanovištu da Sinjajevina neće biti korišćena za vojne aktivnosti. Ista peticija, adresirana komesaru EU za proširenje, g. Oliveru Verheljiju, predata je Delegaciji EU u Crnoj Gori koja pruža nedvosmislenu podršku zaštiti ovog područja i njenih lokalnih zajednica.

Takođe, očekujemo i tražimo od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva ekonomskog razvoja da se pod hitno oglase po ovom pitanju, da javno iznesu svoje stavove o namjeri da se najveći balkanski pašnjak i najdragocjeniji stočarski resurs Crne Gore, ali isto tako i ogromni turistički potencijal, pretvori u vježbovno-strelišnu prostoriju za bojeva gađanja. Željeli bi da čujemo kakvi su planovi Ministarstva poljoprivrede za razvoj stočarstva i proizvodnju zdrave hrane na Sinjajevini i Crnoj Gori, da li će i kada lokalnim proizvođačima biti zagarantovane cijene otkupa proizvoda, kakvi su planovi za obnovu puteva i vodopoja? Kakvi se programi za podsticaj razvoja stočarstva na Sinjajevini mogu očekivati i kad će početi korišćenje programa EU za razvoj ruralnih područja već dostupnih Crnoj Gori? Takođe, kakav je progres načinjen po pitanju formiranja lokalnih akcionih grupa i drugih priprema u okviru LEADER projekta namijenjenog razvoju ruralnih područja, a gdje smo prema izjavama evropskih zvaničnika u velikom kašnjenju?

Građani Crne Gore okupljeni oko ideje o očuvanju Sinjajevine i njenih stočara nijesu politička organizacija. Ova građanska inicijativa okuplja ljude najrazličitijih političkih uvjerenja, no svi oni dijele isto poimanje javnog interesa i zajedničkog dobra, svi jednako razumiju potrebu zaštite prirode i resursa Crne Gore. Naši zahtjevi su utemeljeni u Ustavu Crne Gore kao ekološke države, u zakonima EU i međunarodnim konvencijama, u principima istinske demokratije. Podržani od brojnih građana svijeta i međunarodnih organizacija među kojima su World Beyond War, International Land Coalition i ICCA Consortium, te nezavisnih naučnih radnika i institucija, nećemo odustati od naših legitimnih zahtjeva, demokratskih prava i borbe za ukidanje štetne odluke o vojnom poligonu i konačne zaštite Sinjajevine i njenih ljudi.