Obrađivač Prostornog plana Crne Gore za period do 2040. godine Svetlana Jovanović kazala je da tim aktom nije planiran vojni poligon na Sinjajevini. Ona je  na javnim raspravama u Mojkovcu i Kolašinu kazala da je impresionirana zainteresovanošću lokalne zajednice za planinu Sinjajevinu jer je dominantna tema tokom javne rasprave u oba grada bila upravo Sinjajevina.

Na raspravi u Mojkovcu građani su istakli da ne žele bombe na svojim pašnjacima, usprotivili su se divljoj gradnji na katunima i betonizaciji, kao i rudniku olova i cinka u tom gradu. U Kolašinu je istaknuto da se prilikom izrade planskih dokumenata treba biše voditi računa o interesu građana, nego međunarodnih vojnih ili političkih saveza, te da se mora vratiti povjerenje naroda u institucije.

Jovanović je predstavljajući plan u Mojkovcu kazala da plan akcentuje razvoj ali uz poštovanje principa zaštite životne sredine i zelene ekonomije. Ona je naglasila i da treba vratiti stanovništvo na sjever, jer su demografska kretanja jako loša obzirom da je taj dio države u poslednjih 40 godina izgubio 30 odsto stanovništva.

- Ipak ne možemo govoriti o zadržavanju stanovništva na nekom području ako gradovi i naselja nijesu saobraćajno povezani. Cilj nam je da se Crna Gora poveže iznutra, ali i sa regionom - kazala je Jovanović.

Predstavnik Građanske inicijative “Zdravi Mojkovac” Miodrag Fuštić ukazao je da se u Prostornom planu koji se bavi rudarstvom navode konstatacije koje zvuče kao reklama investitora potencijalnog rudnika Brskovo, te da kao takve bodu oči. On je istakao da ne postoji aktivnost koja devastira više životnu sredinu od rudarstva. 

Jovanović mu je odgovorila da Prostorni plan se bavi javnim, nikako privatnim interesom bilo kog pojedinca ili kompanije, te da je u dokumentu pobrojana svaka lokacija koja ima mineralne sirovine, ali da eventualnu odluku o eksploataciji donosi država.

Predstavnik Građanske inicijative “Sačuvajmo Sinjajevinu” Petar Glomazić podsjetio da je prethodnim Prostornim planom koji je važio do 2020. godine Sinjajevina bila planirana kao regionalni park prirode, te istakao da ta planina kao dio  UNESKO biosfere rijeke Tare, Natura 2000 područje i kao jedan izuzetan biodiverzitet zaslužuje zaštitu.

- U vrijeme kada od Vlade dobijamo novo obećanje da Sinjajevina neće biti vojni poligon, čudno je da u Prostornom planu se ona ne planira kao potencijalno zaštićeno područje. To što je Ministarstvo odbrane predložilo lokaciju Sinjajevine za vojni poligon nas i ne čudi, ali čudi da ministarstva poljoprivrede i ekologije nijesu rekla da je treba zaštititi jer je to izuzetan poljoprivredni resurs i ekološki dragulj. Sinjajevina nijesu samo neka brda i trava, to je biodiverzitet koji se stvarao vjekovima u simbiozi ljudi i prirode. Pašnjaci nas više štite od klimatskih promjena, čak i od šuma. Takođe nikada u istupima institucija kada govore o Sinjajevini nismo čuli da tamo žive ljudi, a žive!  Mi bi zaista trebalo da Sinjajevinu sačuvamo prije nego ona bude uništena, pa da je neka generacija posle nas na našu sramotu čisti od našeg neznanja i brzopletih odluka - kazao je Glomazić. 

Stočar sa Sinjajevine Obrad Miličić kazao je da osim vojnog poligona kojeg lokalna zajednica vidi kao prijetnju, katune treba zaštititi i od divlje gradnje koja se ne uklapa u tradicionalnu arhitekturu.

- Gdje ima puta i vode dešavaju se neke čudne stvari, kreće da gradi ko stigne i kako hoće. Na Sinjajevini se sada planira asfalt do crkve Ružice i mi to pozdravljamo, ali u isto vrijeme tražimo da se vlasti pozabave problemom koji će doći sa putem. Ne želimo betonizaciju katuna u koju se krenulo, nećemo da zbog nekih vikendaša budemo potisnuti mi kao stočari - istakao je Miličić.

Jovanović je navela da pozdravlja napore lokalne zajednice da štiti svoju planinu i istakla da prostorni plan ne predlaže Sinjajevinu za vojni poligon, već da je takva namjena samo pomenuta kao zahtjev koji postoji od Ministarstva odbrane.

- Mi moramo da evidentiramo ono što nam stigne, tako da i vaši predlozi će biti dio dokumenta. Mi sa Agencijom za zaštitu životne sredine, odnosno na njihov predlog upisujemo potencijalna zaštićena područja. Mi nismo neprijatelji lokalne zajednice, i mi ćemo dati smjernice da se zaštite katuni i njihov autentični ambijent. Plan će biti u javnom interesu i ne na štetu lokalnog stanovništva, a na državi i lokalnoj samoupravi je da ga promijene na najbolji način - istakla je Jovanović.

Predstavnik NVO Natura Mikan Medenica tražio je da se decidno kaže da li “se na Sinjajevini i dalje planira nesrećni vojni poligon ili je konačno izbrisan”. 

- Ako nije, kad će? Jer ovo je dokument koji treba da nam trasira budućnost do 2040. godine, te je jako važno da poligon stavimo ad akta. Sinjajevinu koristi pet opština i većina građana je protiv poligona - istakao je Medenica.

Jovanović je kazala da planom nije predviđen bojni poligon, te istakla da je to pitanje koje je izazvalo posebnu pažnju i na raspravi u Mojkovcu.

- Zato treba da ujedinite snage i zahtijevate zaštitu Sinjajevine jer smo o toj planini danas čuli divne stvari i vidim veliku odlučnost da se ona sačuva. Treba da se ponašamo odgovorno prema prirodi, jer je na kraju to i odgovoran odnos prema nama samima - kazala je Jovanović na raspravi u Kolašinu.

Uzalud putevi ako se zagade voda i vazduh

Mojkovčanin Novak Tomović istakao je da mu se dopada to što Prostorni plan potencira ekološki razvoj Crne Gore, ali da osim što je to napisano, isto se mora i sprovesti. 

- Mi čuvamo Sinjajevinu jer nam ona daje osnovno, za početak, vodu i vazduh. Mi smo se 2020. borili da nam ne bombarduju pašnjake i da nam ne zagade ono bez čega niko ne može. Cijeli Mojkovac pije vodu sa Sinjajevine, zagade li nju mi ostajemo bez čiste vode za piće, ali i vazduha. Ja sam kao vojnik bio aljtiljerac, znam dobro šta znači vojni poligon. Uzalud nama svi ti silni putevi, ako nam niko neće doći jer mi nemamo vode i čistog vazduha. Mi ne tražimo previše, samo da nam Sinjajevina ostane čista i netaknuta - kazao je Tomović. 

Dio teksta preuzet sa portala Dan-a. Tekst u cjelosti možete pročitati ovdje.