U srcu Crne Gore, Sinjajevina predstavlja jedan od najvećih planinskih pašnjaka u Evropi, koji zauzima gotovo 5% ukupne teritorije države. Ovim područjem se u velikoj mjeri upravlja kao zajedničkim dobrom, dok se i manji djelovi u privatnom vlasništvu vode u skladu sa običajnim pravilima i praksama. Sinjajevina se koristi za stočarstvo već milenijumima, a u posljednja dva vijeka njome su zajednički upravljala čak osam tradicionalnih crnogorskih plemena, doprinoseći očuvanju i održivosti bogate i rijetke flore i faune karakteristične za ovo područje.

Ova prirodna vrijednost prepoznata je i na nacionalnom i međunarodnom nivou kroz status Sinjajevine kao dijela Biosfernog rezervata kanjona Tare, Emerald područja u okviru Bernske konvencije, Značajnog biljnog područja, predloženog regionalnog parka prirode, kao i predloženog područja EU mreže Natura 2000.

Ipak, 2019. godine tradicionalni sistem upravljanja, kao i vrijedna biokulturna raznolikost ovog prostora, u potpunosti su zanemareni kada je Sinjajevina odlukom proglašena NATO vojnim poligonom. Ubrzo nakon toga uslijedila su višestruka lansiranja i eksplozije koje su oštetile i zagadile prostor, dok je tradicionalnim korisnicima u pojedinim momentima zabranjen pristup teritoriji. Vlada Crne Gore donijela je ovu odluku bez sprovođenja procjena uticaja na životnu sredinu, ekonomiju i zdravlje, ignorišući pritom gotovo 6.000 potpisa građana prikupljenih u kratkom roku sa ciljem da se spriječi ulazak NATO snaga na ovo područje.

U tom trenutku činilo se da je teritorija izgubljena za destruktivne vojne namjene. Međutim, uporan, informisan i kreativan otpor njenih tradicionalnih čuvara iznenadio je kako državne institucije, tako i NATO zvaničnike, ali i širu javnost. Spontano se formirao savez lokalnih zajednica, aktivista, akademske zajednice te domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija, koji je godinama, na različite i inovativne načine, pružao otpor militarizaciji prostora.

Otpor je kulminirao i fizičkim zauzimanjem teritorije tokom teške jeseni i početka zime 2020. godine. Kao rezultat toga, 5. decembra 2020. godine privremeno je obustavljeno korišćenje Sinjajevine kao vojnog poligona. Ta praksa nije nastavljena ni narednih godina, sve dok u julu 2025. godine Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, nije donijela konačnu i formalnu odluku o potpunom ukidanju vojnog poligona.

Tom prilikom, Vlada je izrazila spremnost da Sinjajevini obezbijedi orijentaciju ka zaštiti životne sredine, uz poštovanje potreba i opredjeljenja lokalnih zajednica. Savez koji je od samog početka djelovao pod imenom „Sačuvajmo Sinjajevina“ sa entuzijazmom i zahvalnošću je pozdravio ovu odluku iz 2025. godine — kao ključni korak u zaštiti jednog od najznačajnijih pašnjaka u Evropi, oblikovanog i očuvanog generacijama crnogorskih zajednica.

Nadovezujući se na stečeno iskustvo, pokret Sačuvajmo Sinjajevina ovom deklaracijom potvrđuje višestruke vrijednosti Sinjajevine kao sopstvene teritorije života i izražava odlučnost da nastavi da djeluje kao njen čuvar — upravljajući, gazdujući i čuvajući ovaj prostor u korist prirode i ljudi.

Oslanjajući se na kapacitete, iskustvo i istrajnu volju tradicionalnih plemena i zajednica visoravni, lokalnih i nacionalnih organizacija civilnog društva, akademske zajednice, političkih aktera i međunarodnih partnera koji su oblikovali ovaj pokret, Save Sinjajevina se obavezuje da nastavi tradicionalnu brigu o prostoru, uz aktivne napore da se ona dodatno učvrsti i trajno obezbijedi za buduće generacije.

Preuzimanjem odgovornosti za Sinjajevinu kao teritoriju života — područje koje čuvaju zajednice — pokret se utemeljuje u međunarodno priznatim okvirima Programa rada o zaštićenim područjima Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (CBD PoWPA), priznavanju ključne uloge zajedničkog očuvanja prirode, kao i smjernicama Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) o teritorijama i područjima koje čuvaju autohtoni narodi i lokalne zajednice (ICCAs).

U skladu sa tim međunarodno usaglašenim principima, Sačuvajmo Sinjajevina će nastaviti da okuplja predstavnike lokalnih plemena i bratstava, stočarskih udruženja, zajednica, porodica koje žive na području, naučnike, nevladine organizacije, građane i državne institucije, kako bi se učvrstila legitimnost, nasljeđe i zakonitost participativnog i inkluzivnog modela čuvarskog upravljanja, posvećenog dugoročnoj vitalnosti ekosistema Sinjajevine, njenog kulturnog nasljeđa i stočarskih tradicija.

Kada je riječ o pravilima koja treba da usmjeravaju čuvarsko upravljanje teritorijom, neki od osnovnih principa — otvoreni za dalju doradu kroz inkluzivne konsultacije — uključuju zaštitu od destruktivnih aktivnosti kao što su:

* bilo koji oblik vojne aktivnosti i militarizacije;

* infrastrukturni projekti koji narušavaju životnu sredinu, uključujući neprimjerenu izgradnju puteva i objekata, naročito u svrhu masovnog turizma;

* zahvati na vodnim resursima koji ugrožavaju ekosisteme ili stočarske aktivnosti;

* neodrživ lov i eksploatacija divljih vrsta;

* neodrživa intenzivna poljoprivreda;

* megaprojekti vjetroelektrana, koje pojedini predlažu kao zamjenu za vojni poligon, a koji podrazumijevaju više od 170 vjetroturbina visine preko 100 metara, bez sprovedenih analiza uticaja na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i zdravlje stanovništva.

Istovremeno, Sačuvajmo Sinjajevina se konstruktivno obavezuje na podršku i revitalizaciju tradicionalnih održivih praksi, uključujući:

* sezonsku ispašu koja doprinosi očuvanju biodiverziteta, tradicionalnih pejzaža i ekološke ravnoteže planinskih pašnjaka;

* tradicionalne sisteme proizvodnje hrane i prateće kulturne prakse;

* turizam zasnovan na lokalnoj zajednici, društveno i ekološki održiv;

* aktivan prenos znanja između generacija i jačanje emotivne veze ljudi sa prostorom, u saradnji sa naučnim partnerima radi unapređenja adaptivnog upravljanja;

* promociju modela čuvarstva i lokalnog upravljanja koji odražava višestruke vrijednosti teritorije života, u kojoj zajednice koje su istorijski održavale Sinjajevinu preuzimaju ključnu odgovornost za njenu sadašnjost i budućnost.

Iako budući aranžmani mogu uključivati oblike zajedničkog upravljanja sa državnim institucijama, Sačuvajmo Sinjajevina ističe da je inkluzivna odgovornost vođena zajednicom prvi i suštinski korak, kao i temelj za svako kasnije institucionalno priznanje i ulaganje.

Ovakav pristup u skladu je sa globalnim trendom priznavanja efikasnosti, legitimnosti i zakonitosti upravljanja koje sprovode zajednice u zaštiti prirode i kulture. Zbog toga vodeće međunarodne organizacije za zaštitu životne sredine i razvoj danas snažno promovišu i štite ove sisteme, koje često nazivaju Područjima koja čuvaju autohtoni narodi i lokalne zajednice (ICCAs) ili Teritorijama života (CBD, IUCN, UNEP, UNDP).

Sačuvajmo Sinjajevina je spremna i odlučna da ovaj model promoviše kao primjer za sadašnje i buduće generacije, u Crnoj Gori i širom svijeta. Ovom deklaracijom šalje se jasna poruka:

Sačuvajmo Sinjajevina je spremna da preuzme i zadrži odgovornost čuvara sinjajevinskog teritorija života.

Ova deklaracija predstavlja važan presedan. Nadamo se da će čuvari Sinjajevine poslužiti kao inspiracija drugim zajednicama, u Crnoj Gori i van nje, da brane svoje teritorije i zahtijevaju pravo da njima upravljaju, gazduju i čuvaju — za sebe i u svoje ime.

---

Potpisano u ime kompletne organizacije od strane Upravnog odbora građanske inicijative Save Sinjajevina, uključujući Milana D. Sekulovića, predsjednika organizacije, Milevu Gara Jovanović i Petra Glomazića, potpredsjednike, kao i Novaka Tomovića, predsjednika Skupštine Save Sinjajevina.